Slikovnica je prva djetetova knjiga u kojoj je priča upotpunjena ili proširena i obogaćena ilustracijama. No, priča može biti ispričana i bez riječi, samo slikama ili su slike nanizane kao pojmovi koje dijete razgledava, prepoznaje, imenuje i priča o njima. Ako se radi o dobroj i vrijednoj slikovnici, u pravilu su imena autora i ilustratora navedena na naslovnici, dok su anonime slikovnice često znak da se radi o manje vrijednom, lošem djelu.

 

Dobra slikovnica:

Kvaliteta se procjenjuje prema ilustracijama i tekstu ili pak prema njihovoj međusobnoj usklađenosti i opremi.

 

Tekst slikovnice treba biti:

prilagođen djetetovoj sposobnosti razumijevanja poruke koju prenosi; zanimljiv, smislen i pisan jasnim i djetetu razumljivim jezikom.

 

Ilustracije u slikovnici trebaju biti:

• jednostavne i djetetu razumljive;
• estetski vrijedne, skladnih boja i odgovarajuće poruci koju prenose da bi razvijale djetetov smisao za lijepo;
• realne kada djetetu pojašnjavaju neke pojmove;
• maštovite kada prate radnju koja dijete uvodi u svijet stvaralaštva i mašte i obogaćuju doživljaj;
• s manje detalja za mlađu djecu, bogatije i složenijih kompozicija za stariju djecu;

Slikovnica mora biti tiskana neotrovnim bojama, zaobljena i bez oštrih rubova te prikladna za rukovanje.

 

Slikovnica se mijenja s djetetovim odrastanjem:

• slikovnice za najmanju djecu (u prvoj i drugoj godini života) više sliče igrački no knjizi - rasklapaju se u lepeze, sastavljaju u maštovite oblike, izrezane su i oblikovane prema nekom liku na slici, debele, izrađene od kartona ili mekane i savitljive, izrađene od tkanine, spužve ili plastike;
• u ranoj dobi djeca vole slikovnice s ritmičkim stihovima, brojalicama i pjesmicama koje uvijek ponovno i sa zadovoljstvom slušaju;
• prve djetetove slikovnice su obično tzv. pojmovne slikovnice (slike predmeta, ljudi, okruženja iz prirode) koje su za malo dijete i prvi udžbenici uz koje uči tumačiti sliku, prepoznavati, govoriti, opisivati, uspoređivati
• slike u slikovnicama za najmlađu djecu ne smiju biti opterećene suvišnim detaljima koji bi mogli odvlačiti djetetovu pažnju; dok su djeci mlađe dobi primjerene slikovnice s više slika, a manje teksta, starijima uz ilustracije treba i složenija radnja;
• kako dijete odrasta i osamostaljuje se u razgledavanju, listanju pa i čitanju slikovnica, ilustracije sve više gube informativnu funkciju i u sve većoj mjeri ispunjavaju estetsku - slika više ne pomaže shvaćanju teksta već obogaćuje doživljaj;
• četverogodišnjacima i petogodišnjacima zanimljive su radnje s jednostavnim zapletom, priče o ljudima i događajima bliskim njihovom iskustvu, a djecu u šestoj godini života zanimaju složenije priče o ljudima i prirodi bliskih i dalekih krajeva, zatim basne i bajke;
• starijoj predškolskoj djeci primjerene su slikovnice s maštovitim, nedorečenim ilustracijama, jer dijete slušajući i čitajući samo stvara predodžbe o likovima i radnji.

 

Ne zaboravite!

• budite poticaj Vašem djetetu u svim aktivnostima vezanim uz čitanje;
• čitajte i sami jer dijete rane dobi mnogo toga uči po modelu;
• budite uvijek okruženi knjigama i materijalima za čitanje;
• otkrijte što najviše veseli Vaše dijete pri čitanju, upoznajte njegove čitateljske interese;
• učlanite dijete u dječju knjižnicu što ranije, zatražite savjet knjižničara o tome što čitati djetetu određene dobi;
• darujte djetetu slikovnice što češće.

 

Podijelite užitak čitanja sa svojim djetetom, i onim tek rođenim!

Brojna su istraživanja pokazala da se djeca kojoj se čita i priča od najranije dobi brže razvijaju, zainteresiranija su za okolinu, brže uče, bolje se snalaze u komunikaciji s drugima, razvijaju predčitačke vještine .... Stoga čitanje djetetu treba postati dio svakodnevnog ugodnog druženja roditelja i djece.

(autor teksta mr.sc. Ivanka Stričević)

Pripremila: Nikolina Bošnjak, prof.

 

Preporuka za odabir slikovnice:

Max Velthuijs: Zaljubljeni žabac

Max Velthuijs: Žabac i stranac

Sunčana Škrinjarić: Plesna haljina žutog maslačka

A.Tolstoj i N.Sharkey: Djed i repa

O. Wilde: Sebični div

H. Cooper: Juha od bundeve

Branko Ćopić: Ježeva kućica

 

 

 

Poticanje govora, jezika i izražavanja u najranijoj dobi

Tijekom ove pedagoške godine intenzivnije ćemo djelovati na poticanju pravilnog govora, jezika i izražavanja djece. Naša pedagoginja Nikolina Bošnjak, također je profesorica hrvatskog jezika i provodit će akcijsko istraživanje na zadanu temu.

 

Nositeljica programa je naša ravnateljica; Draženka Sesan, odgojitelji i stručni tim.

 

Upoznat ćemo Vas sa bitnim zadaćama u odnosu na : dijete, odgojitelje, roditelje, a potom ćemo Vam prikazati što bi u određenoj razvojnoj dobi trebalo usvojiti iz zadanog područja, kako biste dobili određene smjernice.

 

BITNE ZADAĆE U ODNOSU NA DIJETE

 

• poticati razvoj govora djece s ciljem da se govorno jezične sposobnosti djece  razviju u punom potencijalu
• poticanje  razvoja govornog izražavanja  i jezičnog stvaralaštva od rane dobi s ciljem prevencije govorno-jezičnih poremećaja  
• razvijati sposobnost složenih misaonih operacija - induktivno i deduktivno zaključivanje, apstraktno mišljenje
• razvijati intelektualne sposobnosti operiranja količinskim i prostornim, te vremenskim odnosima
• poticati razvoj jezika i govora kroz centre za razvoj jezika i govora u SDB
• osmisliti stimulativne igre za razvoj govornih i jezičnih vještina
• pratit razvoj govornog izražavanja i jezičnog stvaralaštva uz pomoć protokola za praćenje govorno-jezičnog razvoja djece

 

BITNE ZADAĆE U ODNOSU NA ODGOJITELJE I DRUGE DJELATNIKE

 

• čitanje stručne literature iz zadanog područja, razmjenjivanje znanja, stavova i iskustava putem interaktivnih radionica
• osvještavanje odgojitelja o važnosti sustavnog rada na razvijanju predčitalačkih, grafomotoričkih, okulomotoričkih i predmatematičkih vještina
• promišljanje igara i aktivnosti za stvaranje poticajnih centar za razvoj govornog izražavanja i jezičnog stvaralaštva
•  

 

BITNE ZADAĆE U ODNOSU NA RODITELJE

 

• informirati i educirati roditelje o značenju pravovremenog poticanja razvijanja navedenih vještina
• koristiti roditeljske resurse i poticati aktivno sudjelovanje roditelja u navedenom programu
• informirati i educirati roditelje putem kutića za roditelje, brošura i informativnih letaka

STANDARD	INDIKATORI KVALITETE	NOSITELJI	VRIJEME TRAJANJA
-Edukacija odgojitelja i roditelja o važnosti navedenih vještina -Inicijalno snimanje materijalnih uvjeta za poticanje vještina u odgojno -obrazovnom procesu -Primjena projekta u svim skupinama -Procjena indikatora postignuća i evaluacija projekta	-Inicijalni i ciljani upitnici za odgojitelje -Protokoli snimanja prostorno ? materijalnog konteksta i aktivnosti -Ankete -Praćenje dijelova Odgojno-obrazovnog procesa -Protokola -Kvalitativna i kvantitativna analiza postignuća	-Stručni tim -Ravnatelj -Odgojitelji	Kontinuirano tijekom godine

Razvoj govora od rođenja do 5. godine

Govor se uči od rođenja, od prvog plača i gukanja te prvih ponavljanja riječi roditelja. Dijete pokušava oponašati svim svojim osjetilima sve prikupljene informacije iz okoline. Obitelj, naročito roditelji, imaju temeljnu ulogu u razvoju govora kao i u ranom prepoznavanju govorno-jezičnih poteškoća.Treba imati na umu da je svako dijete jedinstveno i slijedi svoj individualni tempo razvoja.

Razvojni period od 7. mjeseca do godinu dana	Receptivni govor  (slušanje i razumijevanje)	Ekspresivni govor  (glasanje i govorno izražavanje)
	okreće se prema smjeru izvora zvuka uživa u igri ku-kuc (skrivanje lica iza dlanova) sluša i usmjerava pažnju kada mu se govori prepoznaje neke riječi (sok, medo, noga) počinje odgovarati na zahtjeve (?dođi?, ?želiš još??)	koristi se govorom ili zvukovima kako bi pridobio pažnju okoline brbljanje ima izmjene ritma (duge i kratke grupe zvukova) imitira različite govorne zvukove izgovara jednu ili dvije riječi (tata, mama) iako ne moraju te riječi biti jasne

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

• dijete je prestalo ili nije niti počelo brbljati
• dijete ne koristi vokalnu igru s odraslima
• nema dosljedne reakcije na glasne zvukove
• ne komunicira pokazivanjem ili vokalizacijom s okolinom
• ne reagira na zapovijedi ili kratke zahtjeve
• ne služi se različitim glasovima izmjenjivog tempa i intonacije

Razvojni period od 1. do 2. godine	Receptivni govor  (slušanje i razumijevanje)	Ekspresivni govor  (glasanje i govorno izražavanje)
	zna pokazati neke dijelove tijela sluša i razumije jednostavna pitanja i upute (?Donesi medu?, ?Gdje je mama??, Poljubi bebu!?) sluša kratke priče i voli pjesmice pokazuje slike u kjnizi kada ih se imenuje	rječnik se proširuje (?svaki dan po jedna nova riječ?) koristi upitne riječi (?Što to??, ?Gdje zeko??, ?Ide pa-pa??) koristi rečenice od dvije riječi (?još skakati?, ?neće vode?, ?tatin auto?) koristi se različitim suglasnicima na pocetku riječi

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

• dijete ne razumije jednostavne verbalne zapovijedi (?donesi bebu?)
• dijete ne pokazuje interes za govor i govorno izražavanje
• dijete ne pokušava oponašati govor odraslih
• koristi samo neverbalnu komunikaciju i pokazivanje predmeta , bez korištenja rijeci

Razvojni period od 2. do 3. godine	Receptivni govor  (slušanje i razumijevanje)	Ekspresivni govor  (glasanje i govorno izražavanje)
	razumije razlike u značenju suprotnih pojmova (veliko-malo, gore-dolje, idi-stani, noc-dan, ima-nema) sluša i izvodi dvije molbe zaredom (uzmi bebu i stavi je u krevet)	imenuje većinu stvari (ima riječ za gotovo sve oko sebe) u spontanom govoru koristi 2-3 rečenice kako bi postavljalo pitanja i komentiralo stvari oko sebe Imenuje predmete koje želi dobiti (traži željeno govorom) Okolina razumije djetetov govor (uključujući slušatelje koji ne poznaju dijete)

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

• ne reagira tj. ne izvodi dvočlane zapovijedi
• ne povezuje dvije riječi
• djetetov govor je nerazumljiv i roditeljima
• dijete ne razvija simboličku igru

Razvojni period od 3. do 4. godine	Receptivni govor  (slušanje i razumijevanje)	Ekspresivni govor  (glasanje i govorno izražavanje)
	dijete čuje i reagira kada ga se zove iz druge prostorije sluša radio i TV na istom stupnju glasnoće kao i odrasli razumije jednostavna pitanja tipa Tko? Što? Gdje? Zašto?	Govori o svojim aktivnostima, razgovara i opisuje svakodnevne situacije Djetetov govor je razumljiv svima Koristi višečlane rečenice (od 4 ili više riječi) Dijete govori lako, tečno, bez ponavljanja slogova ili riječi

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

• djetetov govor je nerazumljiv
• djetetov rječnik je siromašan
• djetetov rečenicni iskaz je kratak i siromašan
• produljeno fiziološko mucanje (sve izraženija nefluentnost govora)

Razvojni period od 4. do 5. godine	Receptivni govor  (slušanje i razumijevanje)	Ekspresivni govor  (glasanje i govorno izražavanje)
	dijete sluša i obraća pažnju na priče te odgovara na pitanja o njima dijete čuje i razumije većinu onoga što je rečeno kod kuće ili u prostorima u kojima boravi	u rečenicama koristi mnogo detalja ? ima bogat rečenični iskaz dijete priča priče dosljedne temi lako komunicira i s odraslima i s djecom većinu glasova izgovara pravilno (osim l,lj i r, ali tu je potrebna procjena logopeda) dijete koristi pravilne gramatične iskaze

Znakovi upozorenja da nešto nije u redu:

 

• dijete nije u stanju ispričati kratak slijed dogadaja
• dijete ne razumije složenije jezične konstrukcije
• djetetov govor je nerazumljiv
• prisutne su teškoće artikulacije tj. nepravilan izgovor nekih glasova
• djetetov govor je netečan, postoje zastajkivanja ili ponavljanja
• postoje teškoce u sporazumijevanju s drugom djecom, teže ostvaruje kontakt zbog nerazumljivog govora

 

Dijete od 5. godine nadalje treba potpuno razumjeti složeni govor. Rečenice koje dijete koristi moraju biti složene i gramatički ispravne, a rječnik svakog dana sve bogatiji. Artikulacija (izgovor) svih glasova mora biti ispravna, uključujući i glas r. U toj dobi dijete već treba pokazivati interes za čitanje i pisanje te je u stanju napisati svoje ime. Dijete pravilno drži olovku normalnog stiska. Takoder je usvojilo orijentaciju na tijelu, u prostoru i na papiru. Takoder dijete treba prepoznavati i imenovati boje te mehanički brojiti do 10 ili 20. Što se tiče koncenracije i pažnje, pažnju može održati na zadatku 15 do 20 minuta, a trajanje igre može biti i 60 minuta uz kratke otklone pažnje.

 

Shema razvoja govora (navedena gore) predstavlja u prosjeku uzrast do kojeg većina djece savlada određene vještine. Djeca obično ne savladaju sve vještine navedene u pojedinom periodu dok ne dostignu gornju granicu uzrasta. Ako Vaše dijete nije savladalo neku vještinu od svih nabrojanih za pojedini uzrast odmah ne znači da ima govorno-jezični poremećaj. Ipak, ako dijete nije savladalo većinu vještina za pojedinu

 

Napisala :
prof. logoped Ivana Curic-Katanic

 

Pripremila:

 

prof.pedagog Nikolina Bošnjak